Sadržaj
Sunčanje je neodvojivi dio ljeta. U mjesecima kad je sunce najviše na nebu, provođenje vremena u kupaćim kostimima uz vodu savršen je način za opuštanje. U idealnim uvjetima, rezultat je prekrasan brončani ten, koji je općenito estetski ugodan. Naravno, idealni uvjeti znače upotrebu odgovarajuće zaštite, kao što je krema za sunčanje s odgovarajućim zaštitnim faktorom, i zdravu dozu izlaganja suncu. Uz tamnjenje, također možete uživati u blagodatima povećane proizvodnje vitamina D, što je nevjerojatno važno za cjelokupno zdravlje.
U mjesecima kad se sunčanje možda ne čini kao najbolja ideja, neki se ljudi odlučuju za solarije, koji mogu postići isti rezultat – prekrasno preplanulu kožu – u kraćem vremenu. Ali koja je razlika između sunčanja i upotrebe solarija? Mogu li vam solariji pomoći u proizvodnji vitamina D tijekom zimskih mjeseci? Koji su rizici povezani sa sunčanjem u odnosu na upotrebu solarija? Odgovorit ćemo na sva ta pitanja (i još neka) u ovom članku.
Što je preplanulost i kako nastaje?
Iako se na prvi pogled može činiti čisto estetskim, tamnjenje je zapravo obrambeni odgovor kože na ultraljubičasto (UV) zračenje sunca. To UV zračenje prvenstveno se sastoji od UVA (95 %) i manjim dijelom UVB (5 %) zraka. Najopasnije UVC zračenje ne dopire do površine Zemlje. [1]
UVA zračenje odgovorno je za tamnjenje, dok UVB zrake uzrokuju opekline, što dovodi do oštećenja kože. Preplanulost nastaje kad UV zračenje prodre u kožu i pokrene stanice čiji je posao štititi kožu od mogućih oštećenja zbog izlaganja suncu. Te se stanice nazivaju melanociti.
Melanociti čine otprilike 1 % svih stanica kože i svaki je povezan s nekoliko susjednih stanica. Kao odgovor na UV zračenje, melanociti proizvode melanin. Melanin se zatim širi na okolne stanice kože, uzrokujući ravnomjerno tamnjenje kože. [2]
Možda će vas zanimati i ovi proizvodi:
Tamnjenje ovisi o tipu kože
Brzina i intenzitet kojim sunce tamni ili peče našu kožu uvelike ovise o pigmentaciji kože. Razlike u boji kože nisu posljedica broja melanocita, nego njihove razine aktivnosti i vrste melanina koju proizvode. Najčešći oblik melanina u svim tipovima kože je eumelanin. Taj tamni oblik melanina odgovoran je za tamniju pigmentaciju kože i kose. Drugi oblik melanina je feomelanin, koji se nalazi u većim količinama kod osobama s crvenom kosom. Osobe azijskog porijekla obično imaju otprilike dvostruko veću količinu eumelanina u usporedbi s onima europskog porijekla, dok osobe afričkog porijekla mogu imati i do šest puta veću količinu.
Zaštitna uloga melanina vidljiva je iz učestalosti raka kože. Osobe afričkog podrijetla imaju do 70 puta manji rizik od razvoja raka kože u usporedbi s onima svijetle puti.
- Tamna koža propušta samo otprilike 17 % UVA i 7 % UVB zračenja.
- Nasuprot tome, svijetla koža, tipična za one europskog porijekla, propušta čak 55 % UVA i 24 % UVB zračenja.
Melanin kod osoba afričkog porijekla također je otporniji na propadanje i trajno ostaje u koži, dok preplanulost kod Europljana obično traje približno 10 dana. Međutim, to se trajanje može produžiti redovitim izlaganjem suncu.[2]
Melanin može biti opasan
Unatoč svojoj zaštitnoj ulozi tijekom sunčanja, melanin može postati štetan kad je izložen intenzivnom sunčanju i UVA zračenju, jer može stupiti u interakciju s DNK-om u stanicama kože, što dovodi do oksidativnog stresa.
Osobito je feomelanin skloniji razgradnji u takvim uvjetima. Osobe svijetle kože i crvene kose, koje obično imaju više razine feomelanina, stoga su izložene većem riziku od razvoja raka kože i trebaju poduzeti dodatne mjere opreza kako bi zaštitile svoju kožu.[3]
Tamnjenje proizvodi vitamin D
Iako nam UVA zračenje može dati preplanuli ten, ono ne stimulira proizvodnju vitamina D u koži. Taj ključni proces zahtijeva UVB zračenje. Iako UVB čini samo 5 % UV zračenja koje dopire do površine Zemlje, ono je dovoljno da pokrene kemijsku reakciju u koži, pretvarajući 7-dehidrokolesterol u vitamin D.
Vitamin D ključan je za zdravlje kostiju jer pomaže u upijanju kalcija. Također može pomoći u ublažavanju simptoma depresije, jačanju imunološkog sustava i boljoj regulaciji upala.
Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), preporučeni dnevni unos vitamina D je 15 µg. Koliko se vitamina D proizvodi izlaganjem suncu?
Ako se cijelo tijelo izloži sunčevoj svjetlosti 15 – 20 minuta, što rezultira blagom ružičastom bojom kože, može se proizvesti približno 250 µg vitamina D. Ta je količina nekoliko puta veća od dnevne potrebe.[4]
Međutim, dugotrajno izlaganje suncu bez odgovarajuće zaštite čini više štete nego koristi i može dovesti do opeklina i oštećenja kože. Nakon što se postigne maksimalna proizvodnja vitamina D, tijelo ima zaštitni mehanizam koji proizvodi neaktivne metabolite, što znači da duže izlaganje suncu neće rezultirati s više vitamina D.[4]
Iako kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorom blokiraju prodiranje UV zračenja u kožu, ne blokiraju potpuno proizvodnju vitamina D u stvarnim uvjetima.[5]
Tijekom zimskih mjeseci ili zbog ograničenja modernog života, izloženost sunčevoj svjetlosti može biti smanjena, zbog čega se preporučuje nadopuna vitamina D putem prehrane ili dodataka prehrani. Dobri prehrambeni izvori vitamina D uključuju losos (66 % dnevne potrebe na 100 g), srdele (24 % dnevne potrebe na 100 g), jaja (5 % dnevne potrebe na 100 g) ili gljive i lišajeve koji su bili izloženi sunčevoj svjetlosti.
Kako solariji funkcioniraju?
Solariji pružaju brz i učinkovit način za postizanje brončanog sjaja cijele godine. Umjesto da ležite na suncu satima, možete potamnjeti u samo 5 minuta koristeći se solarijem. U prošlosti je ta pogodnost učinila solarije iznimno popularnima. Međutim, nalazi istraživanja o njihovim učincima na zdravlje i kasniji propisi doveli su do značajnog pada njihove upotrebe, pri čemu ih više od polovice bivših korisnika sad izbjegava.
Za razliku od sunčeve svjetlosti, koja sadrži svjetlost različitih valnih duljina, solariji pretežno emitiraju UVA zračenje. Ta vrsta zračenja potiče proizvodnju melanina, što dovodi do preplanulosti. Moderni solariji također emitiraju malu količinu UVB zračenja, koje, iako može uzrokovati opekline kod dugotrajnog izlaganja, također pomaže u proizvodnji vitamina D. Proizvođači se nastoje pridržavati ograničenja koja je postavila Europska komisija na temelju dugoročnih promatranja koja su utvrdila da solarij povećava rizik od melanoma.
Brojna istraživanja potvrdila su vezu između redovite upotrebe solarija i povećanog rizika od melanoma. Metaanalize tih istraživanja pokazuju da se rizik od razvoja melanoma značajno povećava (do 27 %) ako posjećujete solarij 10 ili više puta godišnje.[6]
Koncentrirano UVA zračenje u solarijima potiče proizvodnju slobodnih radikala, uzrokujući oksidativni stres u koži. Osim što povećava rizik od melanoma, također dovodi do preranog starenja kože i stvaranja bora.[7]
Novi trend – solariji s kolagenom
Solariji s kolagenom, koji obećavaju povećanu proizvodnju kolagena za pomlađivanje i regeneraciju kože, funkcioniraju drukčije od tradicionalnih solarija. Dok uobičajeni solariji upotrebljavaju UV zračenje za tamnjenje, kolagenski solariji oslanjaju se na infracrveno (IR) zračenje, koje obično percipiramo kao toplinu.
Infracrvene svjetiljke na tržištu su već nekoliko desetljeća i doista mogu pomoći u liječenju i regeneraciji kožnih problema. Međutim, još uvijek postoje mnoga neodgovorena pitanja u znanosti u vezi s infracrvenim zračenjem, a solariji s kolagenom, koji postaju sve popularniji, često obećavaju više nego što zapravo mogu pružiti.
Također je važno napomenuti da proizvođači često kombiniraju sunčanje s proizvodnjom kolagena, tako da većina tih solarija također emitira UV zračenje. Kombinacija UV-a, koji oštećuje kožu, i IR-a, koji bi joj trebao pomoći, govori da bi tvrdnje o njihovom čudesnom djelovanju mogle biti ponešto pretjerane.
Koji je oblik sunčanja bolji?
Prirodno sunčanje dolazi i s rizicima i s prednostima. Zračenje koje dopire do Zemljine površine tamni kožu, ali također potiče proizvodnju velike količine vitamina D. Uz prirodno sunčanje možete kontrolirati koliko ćete vremena provesti na suncu, izbjegavajući nepotrebne zdravstvene i estetske rizike. Pravilna zaštita osigurava minimalnu opasnost od opeklina od sunca i oštećenja kože, koje u najgorem slučaju može dovesti do raka kože.
Solariji su dostupni tijekom cijele godine i učinkoviti su, ali unatoč međunarodnim propisima, još uvijek postoji rizik da emitirano UV zračenje ne zadovoljava sigurnosne standarde, što povećava zdravstvene rizike kao što je veća vjerojatnost razvoja melanoma. Osim toga, intenzivno UVA zračenje odgovorno je za ubrzano starenje kože. Za razliku od sunčanja uz vodu, sunčanje u solariju brzo je i nema drugih ugodnih aktivnosti kojima biste se mogli baviti na plaži.
Na prvi pogled jasno je da je kontrolirano sunčanje, koje može učiniti ljetne dane ugodnijima, sigurnija alternativa. Međutim, ključno je ne zaboraviti odgovarajuću zaštitu. Uz odgovarajuće mjere opreza, sunčanje je svakako bolji izbor od ležanja u zatvorenom prostoru gdje se kancerogeno zračenje emitira s vrlo male udaljenosti.
[1] IARC Working Group on the Evaluation of Carcinogenic Risks to Humans – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK304366/
[2] Brenner, M. and V.J. Hearing - The protective role of melanin against UV damage in human skin. – https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1751-1097.2007.00226.x
[3] Ito S, Kolbe L, Weets G, Wakamatsu K. Visible light accelerates the ultraviolet A-induced degradation of eumelanin and pheomelanin – https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/pcmr.12754
[4] Mostafa WZ, Hegazy RA. Vitamin D and the skin: Focus on a complex relationship: A review – https://doi.org/10.1016/j.jare.2014.01.011
[5] Neale, R E et al. “The effect of sunscreen on vitamin D: a review.” – https://doi.org/10.1111/bjd.17980
[6] Dessinioti, C.; Stratigos, A.J. An Epidemiological Update on Indoor Tanning and the Risk of Skin Cancers.– https://doi.org/10.3390/curroncol29110699
[7] Lan CE, Hung YT, Fang AH, Ching-Shuang W. Effects of irradiance on UVA-induced skin aging – https://doi.org/10.1016/j.jdermsci.2019.03.005
Dodaj komentar