Namještanjem vašeg web preglednika pristajete na uporabu kolačića prilikom korištenja naše web stranice. Kolačići nam pomažu da osiguramo bolju uslugu. Saznajte više
Zdrave masti
Zdrave masti su osnovne komponente “zdravih” masti i pomažu u poboljšanju funkcije mozga, reguliraju krvni tlak i kolesterol ili podržavaju imunitet. Pripadaju osnovnim hranjivim tvarima i zato ih je potrebno dopunjavati odgovarajućom hranom ili pomoću suplemenata.
Omega masne kiseline dijele se na pltné kyseliny sa delia na polinezasićene esencijalne omega-3 i omega-6, koje si tijelo ne može proizvesti samo, i monozasićenu omega-9 masnu kiselinu. Ona se najčešće javlja u hrani i ne pripada esencijalnim aminokiselinama jer se njezina sinteza odvija u ljudskom tijelu.
Prednosti omega 3-6-9 masnih kiselina
Postoji mnogo razloga zbog kojih je potrebno i apsolutno neophodno voditi računa o dopunjavanju omega masnih kiselina. Pogledajte one najvažnije i najkorisnije za zdravlje:
- poboljšavaju funkcionalnost mozga
- reguliraju krvni tlak i kolesterol
- poboljšavaju imunološki sustav
- imaju pozitivni utjecaj na autoimune bolesti
- djeluju protuupalno i sprječavaju nastanak infekcija
- smanjuju rizik od nastanka ateroskleroze
- učinkovita su prevencija protiv infarkta
- usporavaju proces starenja
- imaju povoljan učinak na neurološke i psihijatrijske bolesti
- smanjuju rizik od nastanka dijabetesa
- pomažu kod psorijaze
- štite DNK od UV zračenja čime se smanjuje mogućnost nastanka raka kože
- smanjuju rizik prijevremenog porođaja
- ublažavaju osjećaj stresa i agresiju kod djece i odraslih
- poboljšavaju tijek bolne menstruacije
- služe za regeneraciju mišića
- povećavaju fizičke performanse i izdržljivost
Izvori omega masnih kiselina
U prirodne izvore omega-9 ubrajaju se biljna ulja - osobito maslinovo i repičino ulje. Ne susrećemo se često s nedostatkom omega-9 masnih kiselina jer su obilno prisutne u hrani koju svakodnevno jedemo i istovremeno ju tijelo može samo proizvesti.
Omega-6 masne kiseline dio su sjemenki lubenice i suncokreta, također u orasima i soji, uljanoj repici, kukuruzu ili kikirikiju.
Kada govorimo o omega-3 masnim kiselinama, ne možemo izostaviti njihovu podjelu na ALA (alfa-linolenska kiselina), DHA (dokozaheksaenska kiselina) i EPA (eikozapentaenska kiselina). Važno je unositi kombinaciju sve tri ALA + DHA + EPA, od kojih je svaka od njih dostupna u drugoj namirnici.
ALA kiselinu dobivamo iz lanenog ulja, sjemenki bundeve, oraha i u maloj količini iz soje, maslinovog ulja ili pšeničnih klica.
Izvor EPA i DHA je mast iz ribljeg mesa. Od morskih riba osobito tuna, skuša, haringa, sardine, losos, inćun. Od slatkovodnih to su jegulja, peled, lipljen, pastrva, som i šaran. Mogu se nadomjestiti i ribljim uljem.
Obično je element koji nedostaje u organizmu baš kombinacija omega-3 masnih kiselina. Netko unosi dovoljnu količinu ALA, ali nedostaju mu EPA i DHA jer ne konzumira ribe. U takvom slučaju preporučujemo dopuniti omega-3 u obliku tableta, ili u tekućem obliku kao što je riblje ulje.
Kada posegnuti za suplementima omega masnih kiselina
Prema riječima stručnjaka, trebali bismo uključiti ribe u jelovnik 2 puta tjedno kako bismo unijeli potrebnu količinu omega-3 masnih kiselina i u isto vrijeme smanjili rizik od nastanka cerebrovaskularnih poremećaja za 6%.
Međutim, specifični miris i okus ribe, alergije ili životni stil većinu ljudi priječe u konzumaciji ribe u tolikoj količini. Hrvati općenito konzumiraju vrlo malo ribe. Samo 18% Hrvata si priušti ribu najmanje jednom tjedno, dok je europski prosjek čak 42%. Rizične skupine su osobito djeca, trudnice i dojilje, vegani i starije osobe koje bi trebale posegnuti za dodacima prehrani koji sadrže omega masne kiseline. [1]
Preporučena doza omega masnih kiselina
Povoljan učinak ćete postići dnevnim unosom 250 mg EPA i DHA. Omega masne kiseline preporučujemo kombinirati s uzimanjem vitamina B, koji povećava njihov učinak.