Vitamin D
Vitamin D je vitamin topljiv u mastima, visokoučinkovita tvar koja utječe na veliku količinu funkcija u ljudskom tijelu koje su važne za život. Također je ukupan naziv za kalciferole, hormonalne prekurzore, jer ih tijelo stvara više-manje samo pomoću sunca. Kod nedovoljnog izlaganja suncu čovjek mora vitamin D primati i pomoću prehrane ili prehrambenih dodataka.
Razlikujemo dva oblika vitamina D:
Vitamin D2
Vitamin D2, poznat također kao elgokalciferol, jedan je od oblika vitamina D koji se u ljudskom tijelu ne stvara sam. Dolazi od biljnih izvora, a kao suplement koristi se manje nego vitamin D3. Možemo ga naći naprimjer u gljivama (uzgajanim pod UV svjetlom) ili kao dodatak u nekim namirnicama. Vitamin D2 od vitamina D3 razlikuje se time da ga ljudsko tijelo metabolizira različito. Dok jetra može vitamin D2 metabolizirati na 25 hidrovitamina D2, kod vitamina D3 to jeste čak 35 hidrovitamina. Spominjani hidrovitamini također su poznati pod nazivom kalcifediol. Kalcifediol je najvažniji kulminirajući oblik vitamina D jer njegove vrijednosti u krvi mogu pokazati koliko se vitamina D nalazi u Vašem tijelu. Većina istraživanja je pokazala da je vitamin D2 manje učinkovit kod povećanja kalcifediola u krvi nego vitamin D3. [1]
Vitamin D3
Vitamin D3, poznat kao kolekarciferol, jedan je od 24 nutrijenata neophodnih za život. Iako je njegov prirodni izvor sunčano žarenje, za većinu populacije ovaj izvor nije dovoljan. Možete ga dobiti iz riba, no međutim za optimalnu količinu trebali biste pojesti otprilike 4 kg riba dnevno. Vitamin D3 istodobno je najčešće korišten oblik vitamina D.
Vitamin D i njegovo djelovanje
Vitamin D pomaže apsorpciji kalcija i fosfora iz crijeva što blagotvorno djeluje na zdravlje mišića i kostiju. Pomaže sprječavati i liječiti bol u mišićima, kostima, blagotvorno djeluje na kronični umor i osteoporozu. Što više, vitamin D djeluje i na zdravlje zuba i može spriječiti razne dentalne probleme.
Koristi se i kod liječenja poremećaja imunološkog sustava (astma, dijabetes tipa I, reumatoidni artritis). Imunološki sustav koji je ojačan vitaminom D može se lakše zaštititi od prehlade, gripe ili drugih infekcija.
Vitamin D pozitivno djeluje na rad kože i učinkovit je kod liječenja oboljenja kože poput psorijaze. Koristi se također kao prevencija kod liječenja raznih vrsta raka (rak debelog crijeva, prostate, pankreasa ili dojke) jer regulira porast normalnih i tumornih stanica.
Vitamin D može pomoći kod prevencije i liječenja dijabetesa tipa II zahvaljujući njegovom svojstvu stimulirati produkciju inzulina iz stanica u pankreasu. Što više, učinkovito smanjuje inzulinsku rezistenciju. Zadnje studije nagovještavaju da vitamin D može poboljšati glukoznu toleranciju ne samo kod dijabetičara i smanjiti rizik nastanka dijabetesa tipa I.
Vitamin D u ljudskom tijelu suzbija renin – kemijsku tvar koja se obično stvara u tijelu. Ova tvar vodi do produkcije druge kemikalije, nazivane angiotenzin koji je odgovoran za održavanje krvnog tlaka. Angiotenzin također izaziva oslobađanje tvari koja se naziva aldosteron. Ova tvar također sudjeluje u održavanju optimalnog krvnog tlaka. Ukupno se ovaj sustav uzajamno povezanih kemijskih tvari naziva renin-angiotenzin-aldosteron (RAAS). Ako je RAAS hiperaktivan, onda uzrokuje visoki krvni tlak (hipertenzija), oboljenje bubrega i zatajenje srca. Vitamin D suzbija RAAS, a zahvaljujući tomu može spriječiti hipertenziju ili druga važna oboljenja.
Vitamin D veoma je važan za ispravan rad i razvoj mozga. Koristi se kod prevencije i liječenja neuroloških oboljenja poput autizma, Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti. Znanstveno je dokazano da ovaj vitamin pozitivno utječe na centralni nervni sustav. Znanstvenici trenutno razmatraju značaj njegovog nedostatka u etiologiji multiple skleroze i u neutralizaciji toksičnih učinaka olova i ostalih teških metala.
Vitamin D ima blagotvorno djelovanje i za vrijeme trudnoće, njegovo redovno uzimanje osigurava ispravan razvoj skeleta ploda, i sprječava nisku porođajnu težinu. Za vrijeme dojenja povećava tvorbu mlijeka. Optimalni unos vitamina D u djetinstvu i pubertetu pomaže ispravnom razvoju organizma.
Kako se javlja nedostatak vitamina D?
- bol u leđima, bolovi kostiju
- bol u mišićima
- umor, depresija, sindrom nemirnih nogu
- oslabljen imunitet, sklonost virusnim oboljenjima i prehladi
- teže zacjeljivanje rana, dulje trajanje rekonvalescencije
- padanje kose
- sklonost nastanka dijabetesa tipa II
- nastanak oboljenja rahitis
Izvori vitamina D
Sunce je prirodan izvor vitamina D. Koliko vitamina D čovjek primi iz sunca ovisi o nekoliko faktorima: geografski položaj, uporaba kreme za sunčanje, godišnje doba, dob ili pigment kože.
Vitamin D prirodno se nalazi i u nekim namirnicama. Najčešće ga možete naći u:
- Riblja mast
- Kakaov maslac
- Haringa
- Tuna
- Kakao u prahu
- Losos
- Sardele u ulju
- Žumanjak
- Gljive
- Vrhnje
- Jetra
- Maslac
- Mlijeko
Omiljen oblik vitamina D naročito su prehrambeni dodaci. Suplementi nude čisti vitamin D ili vitamin D u kombinaciji s vitaminom K. Vitamin D često je obogaćen vitaminom K zahvaljujući sposobnosti apsorbirati kalcij i pozitivnom djelovanju na zdravlje kostiju. Zajedničko doziranje poboljšava učinak svakog od vitamina. Također djeluju sinergijski jer prekomjerna količina vitamina D može uzrokovati arterijalnu kalcifikaciju, ali vitamin K rizik kalcifikacije arterija smanjuje. Vitamin K dakle vrši ulogu „prometnog policajca“ koji upravlja apsorbiranje vitamina D i nadzire njegova negativna djelovanja.